субота, 18. април 2015.

Singidnum

Prelazak preko moćne reke i ulazak u još moćniji grad prepun mirisa i boja je uživanje za sva čula čoveka ...

... postoji jedan grad koji leži na 2 moćne reke pun je blaga ali zlata nema nigde. Nijedan grad nema lepši bolji položaj i da su baš zbog toga nije više ljudi sukobilo. Tako su i rimljani u svojim osvajanjima na balkanu, pod vođstvom, cezarovog bratanca Oktavijana avgusta došli u malo utvrdjeno nasilje na brdu iznad ušća dveju reka.  U prvom veku pre nove ere pocinje sa izgradnjom grada u kom rastu velelepne palate, terme, krcme, vojni logor, vile, luka na ušću... I ako je grad nastao kao stanica između Sirmijuma i Viminacijma ubrzo postaje glavno mesto za odmor bogatijih rimljana. 



U vreme cara Hadrijana  muncipija – naselja sa ograničenom gradskom upravom, a kasnije i status kolonije – sa punim rimskim građanskim pravima. U singi dunumu je čitavj svoj vek posotjanja živela IV flavijeve lgeija za čije vreme grad dostiže vrhunac. I od tog trenutka postaje glavna vojna baza baza za napade rimljana na okolna vravarska plemena i dalja napredovanja.

U gradu se ubrzo pored vojnog logara razvijali i naselje Kanabe. U njemu su penzionisani vojnici, trgovci, zanatlije i svi oni kojima je život bio vezan za vojsku. Ova varoš proširila se vrlo brzo duž Save i Dunava, da bi se oba dela spojila novim delom,  koji se širio iza vojnog logora koji se nalazio na mestu današnjeg Kalemegdana. Tako okružen kastrum, čije velike zidine nastaviše moćno  dominiraju nad Savom i Dunavom, a sad i Kanabom. Kanabe, kao kastrum,ima dve glavne ulice. Cardo Principale se prostirala od kastruma preko Kalemegdana današnjom Vasinom ulicom,  da bi se završila duž Bulevara Kralja Aleksandra i prolazi pokraj nekropole. I Iy te ulice se nastavlja Via Militaris. Druga ulica Cardo decumans povezivala je savski sa dunavskim delom grada. Ove  dve ulice ukrštale su se kod današnje Narodne banke u današnjoj Ulici kralja Petra, gde se nalazio forum. Tu je takođe bio i amfiteatar, bazilika i ostale javne građevine. Patricijski  (bogataški)deo grada se nalazio kod današnje Saborne crkve, na čijem mestu se uzdizao Jupiterov hram, palata komadanta legije i javno kupatilo -Terma. Današnja Ulica kralja Petra bila je glavna trgovačka ulica, u kojoj su bile smeštene trgovačke i zanatske radnje prema vrsti proizvoda.




Paralelno sa izgradnjom grada tekla je i izgradnja njegova izgradnja ispod zemlje. Kamen za izgradnju grada je vadjen iz tašmajdanske pećine. Lagumi ispod grada su bili raznih namena, za skladištenje hrane i leda, kao tajni prolazi za bekstvo iz grada... Danas ti lagumi, čine veliku misteriju 





U gradu se ubrzo pored vojnog logara razvijali i naselje Kanabe. U njemu su penzionisani vojnici, trgovci, zanatlije i svi oni kojima je život bio vezan za vojsku. Ova varoš proširila se vrlo brzo duž Save i Dunava, da bi se oba dela spojila novim
delom,  koji se širio iza vojnog logora koji se nalazio na mestu današnjeg Kalemegdana. Tako okružen kastrum, čije velike zidine nastaviše moćno  dominiraju nad Savom i Dunavom, a sad i Kanabom. Kanabe, kao kastrum,ima dve glavne ulice. Cardo Principale se prostirala od kastruma preko Kalemegdana današnjom Vasinom ulicom,  da bi se završila duž Bulevara Kralja Aleksandra i prolazi pokraj nekropole. I iz te ulice se nastavlja Via Militaris. Druga ulica Cardo decumans povezivala je savski sa dunavskim delom grada. Ove  dve ulice ukrštale su se kod današnje Narodne banke u današnjoj Ulici kralja Petra, gde se nalazio forum. Tu je takođe bio i amfiteatar, bazilika i ostale javne građevine. Patricijski  (bogataški)deo grada se nalazio kod današnje Saborne crkve, na čijem mestu se uzdizao Jupiterov hram, palata komadanta legije i javno kupatilo -Terma. Današnja Ulica kralja Petra bila je glavna trgovačka ulica, u kojoj su bile smeštene trgovačke i zanatske radnje prema vrsti proizvoda. Terme s igrale veliku ulogu u životu rimljana . Za vreme hadrijana paralelno sa jačanjem grada povećava se i broj termi. Javne terme su imale dve prostorije, za muškarce i žene. Cena ulaznica je bila mala i pristupačna svima tako da su skoro svi išli u njih i to je dovelo do  toga da one postanu glavno mesto okupljanja
         Zahvaljujući svom geogrfskom položaju, Singidunum je predstavljao tranzitno mesto,  nalazio se  na raskršću nekoliko važnih saobraćajnica. Kroz grad je prolazio vojni i trgovački put koji je spajao Italiju  i Zapad sa Malom Azijom i Istokom. Sav promet ovim putem morao je da ide preko Singidunuma , gde se nalazio most preko Save. Carinska stanica Confluentes, na granici dve  provincije. Ova stanica je kontrolisala plovidbu . Tu se  naplaćivala i taksa za prelaz preko mosta.

                                                                                        
JUPITER (zevs, perun)
                O religioznom životu u Singidunumu saznaje se preko natpisa i slika sa spomenika. Posvetu na nadgrobinm spomenicima posvećeni su  bogovima Manama. Uglavnom su glasili Dis Manibus, i po neki Dis Manibus scarum ili Dis Manibus infernis. Ti natpisi ne pružaju nikakve podatke o kultu mrtvih, već samo predstavljaju uobičajne posvete koje su uobičajne u ovom delu Rimskog Carstva.Za jupiterom po brojnosti dolaze zaveti posvećeni Jupiteru. Posveta je glasila Juppiter optimus maximus iz čega se vidi da je reč o zvaničnom kultu Kapitolskog Jupitera. Ove spomenike su uglavnom napravila vojna lica.  Veliki broj ovakvih spomenkia je pronađen u Singidunumu, Naisu, Gornjoj Meziji i Donjoj Panoniji, što pokazuje da je Paternus bilo lokalno božanstvo koje je idetifikovano sa rimskim Jupiterom. Od orijentalnih kultova u Singidunumu je bio kult persijskog boga Mitre ili Podunavskih konjanika. Zavet upućen Heronu svedoči da je u Singidunumu postojalo jedno udruženje kojim je upravljao apostol Pater.Ostali zaveti posvećeni Nemezi, Liberu, Liberi, Majci zemlji, zatim cipus sa ilustracijom žrtvenika svečanosti , kao i dobro poznavanje Herkulove ikonografije govore nam o tome da su stanovnici Singidunuma bili svestraniji po pitanju religije nego sto je to dokumentovano spomenicima. Romanizovano stanovnistvo Singidunuma je prihvatilo zvaničnu rimsku religiju , prihvatilo je neke orijentalne kultove, ali je pri tome očuvalo veru u svoje stare bogove prikrivene pod imenima rimskih bogova.


Brdo iznad dunava je videlo puno stvari u svoje slavno rimsko doba. Malo keltsko mesto je doživelo transformaciju od malog varvarskog naselja do velepnog polisa da bi ga na kraju Avari i Sloveni pokorili.

... Čovek koji je ušao u megapolis kao što je bio Singidunum nije mogao ostati ravnodušan na grada koji je stvoren za vojsku a postao grad za uživanje. Rimljanin koji je za sobom ostavljao Singidunum osećao se kao da ostavlja sam rim, ali je znao da u Rim. ...





Нема коментара:

Постави коментар