… Prelazak preko moćne reke i ulazak u još
moćniji grad prepun mirisa i boja je uživanje za sva čula čoveka ...
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiO1r4LJ6krqbbZ6uEJnW0WA2NDUvr5elKIWCXg0FDP0QWpWRVGPFe5C43xQ8qwx6cWX1q4xabbcKA-cXwym_wuJOiGBGlQUbkM00zFA2iRwsvGGBHwwOKE5LZ2uvMLbj8_4uyLTFgsaGo/s1600/5215210_orig.jpg)
U vreme cara Hadrijana muncipija – naselja sa ograničenom gradskom upravom, a kasnije i status kolonije – sa punim rimskim građanskim pravima. U singi dunumu je čitavj svoj vek posotjanja živela IV flavijeve lgeija za čije vreme grad
dostiže vrhunac. I od tog trenutka postaje glavna vojna baza baza za napade rimljana
na okolna vravarska plemena i dalja napredovanja.
U gradu se ubrzo pored vojnog logara razvijali i naselje
Kanabe. U njemu su penzionisani vojnici, trgovci, zanatlije i svi oni kojima je
život bio vezan za vojsku. Ova varoš proširila se vrlo brzo duž Save i Dunava,
da bi se oba dela spojila novim delom, koji
se širio iza vojnog logora koji se nalazio na mestu današnjeg Kalemegdana. Tako
okružen kastrum, čije velike zidine nastaviše moćno dominiraju nad Savom i Dunavom, a sad i
Kanabom. Kanabe, kao kastrum,ima dve glavne ulice. Cardo Principale se prostirala
od kastruma preko Kalemegdana današnjom Vasinom ulicom, da bi se završila duž Bulevara Kralja
Aleksandra i prolazi pokraj nekropole. I Iy te ulice se nastavlja Via
Militaris. Druga ulica Cardo decumans povezivala je savski sa dunavskim delom
grada. Ove dve ulice ukrštale su se kod
današnje Narodne banke u današnjoj Ulici kralja Petra, gde se nalazio forum. Tu
je takođe bio i amfiteatar, bazilika i ostale javne građevine. Patricijski (bogataški)deo grada se nalazio kod današnje
Saborne crkve, na čijem mestu se uzdizao Jupiterov hram, palata komadanta
legije i javno kupatilo -Terma. Današnja Ulica kralja Petra bila je glavna
trgovačka ulica, u kojoj su bile smeštene trgovačke i zanatske radnje prema
vrsti proizvoda.
Paralelno sa izgradnjom grada tekla je i izgradnja njegova izgradnja ispod zemlje. Kamen za izgradnju grada je vadjen iz tašmajdanske pećine. Lagumi ispod grada su bili raznih namena, za skladištenje hrane i leda, kao tajni prolazi za bekstvo iz grada... Danas ti lagumi, čine veliku misteriju
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgTAgrranvzsrYZf4FK3mIrT5q45E0bsuUfj12-AtxoBwguXT8sGbq4uHk_NpmchNn6-4iNiFdHaEAlGJLUxV8IK3HNF9gKsgySKR3C66e7CBZtNsn_GszaLeCJTsizC32nKucwu7fgFfo/s1600/11764385_2.jpg)
Zahvaljujući svom geogrfskom položaju, Singidunum je predstavljao tranzitno mesto, nalazio se na raskršću nekoliko važnih saobraćajnica. Kroz grad je prolazio vojni i trgovački put koji je spajao Italiju i Zapad sa Malom Azijom i Istokom. Sav promet ovim putem morao je da ide preko Singidunuma , gde se nalazio most preko Save. Carinska stanica Confluentes, na granici dve provincije. Ova stanica je kontrolisala plovidbu . Tu se naplaćivala i taksa za prelaz preko mosta.
![]() |
JUPITER (zevs, perun) |
O religioznom životu u Singidunumu saznaje se preko natpisa i slika sa spomenika. Posvetu na nadgrobinm spomenicima posvećeni su bogovima
Manama. Uglavnom su glasili Dis Manibus, i po neki Dis Manibus scarum ili Dis
Manibus infernis. Ti natpisi ne pružaju nikakve podatke o kultu mrtvih, već samo
predstavljaju uobičajne posvete koje su uobičajne u ovom delu Rimskog Carstva.Za jupiterom po brojnosti dolaze zaveti posvećeni Jupiteru. Posveta je glasila
Juppiter optimus maximus iz čega se vidi da je reč o zvaničnom kultu Kapitolskog
Jupitera. Ove spomenike su uglavnom napravila vojna lica. Veliki broj ovakvih
spomenkia je pronađen u Singidunumu, Naisu, Gornjoj Meziji i Donjoj Panoniji,
što pokazuje da je Paternus bilo lokalno božanstvo koje je idetifikovano sa
rimskim Jupiterom. Od orijentalnih kultova u Singidunumu je bio kult persijskog boga Mitre ili Podunavskih konjanika. Zavet upućen Heronu
svedoči da je u Singidunumu postojalo jedno udruženje kojim je upravljao
apostol Pater.Ostali zaveti posvećeni Nemezi, Liberu, Liberi, Majci zemlji,
zatim cipus sa ilustracijom žrtvenika svečanosti , kao i dobro poznavanje
Herkulove ikonografije govore nam o tome da su stanovnici Singidunuma bili
svestraniji po pitanju religije nego sto je to dokumentovano spomenicima.
Romanizovano stanovnistvo Singidunuma je prihvatilo zvaničnu rimsku religiju ,
prihvatilo je neke orijentalne kultove, ali je pri tome očuvalo veru u svoje
stare bogove prikrivene pod imenima rimskih bogova.
Brdo iznad dunava je videlo puno stvari u svoje slavno rimsko doba. Malo keltsko mesto je doživelo transformaciju od malog varvarskog naselja do velepnog polisa da bi ga na kraju Avari i Sloveni pokorili.
... Čovek koji je ušao u megapolis kao što je bio Singidunum nije mogao ostati ravnodušan na grada koji je stvoren za vojsku a postao grad za uživanje. Rimljanin koji je za sobom ostavljao Singidunum osećao se kao da ostavlja sam rim, ali je znao da u Rim. ...
... Čovek koji je ušao u megapolis kao što je bio Singidunum nije mogao ostati ravnodušan na grada koji je stvoren za vojsku a postao grad za uživanje. Rimljanin koji je za sobom ostavljao Singidunum osećao se kao da ostavlja sam rim, ali je znao da u Rim. ...
Нема коментара:
Постави коментар